Fond za zaštitu životne sredine (Eko-fond) je 11. aprila organizovao Info dan pod nazivom "Eko-fond Uloga, značaj i međunarodna saradnja" kojem su prisustvovali ambasadori, predstavnici ambasada, delegacija međunarodne zajednice i domaćih institucija.
Događaj je organizovan sa ciljem da se prisutni upoznaju sa planovima i projektima Eko fonda i razmotre mogućnosti saradnje sa sličnim institucijama u Evropi, kao i dodatne mogućnosti finansiranja ekoloških projekata u Crnoj Gori.
Direktor Eko-fonda Draško Boljević kazao je da je Info dan organizovan kako bi se animirala međunarodna zajednica i javnost, te kako bi se razmijenila iskustva i u direktnoj komunikaciji međunarodne institucije i partneri zainteresovali za projekte koje Eko-fond planira da razvije i realizuje u narednom periodu, kao i pronašli oblici i načini kojima bi se potencijalno mogla obezbijediti dodatna finansijska sredstva koja bi Eko-fond kroz subvencije vratili građanima, privredi i državnim institucijama.
Direktor Boljević je podsjetio da se Eko-fond kroz dosadašnje projekte fokusirao na energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije i da je do sada subvencionirao kupovinu električnih i hibridnih vozila, kao i ugradnju fotonaponskih sistema. Kako je dodao, tokom ove godine Eko-fond je aktivnosti usmjerio i na oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promjena.
Kako je pojasnio direktor Boljević usvajanjem ovogodišnjeg plana rada stiču se neophodni preduslovi da se krene u realizaciju novih projekata.
-Trenutni izvori finansiranja ne pokrivaju sve planirane projekte, zbog čega sada želimo da animiramo međunarodne institucije kako bismo obezbijedili nedostajuća sredstva - rekao je Boljević.
Kako je saopšteno, planirano je da se u ovoj godini, kroz projekte i subvencije, oko sedam miliona eura dodijeli građanima, privredi i državnim institucijama. Direktor Boljević je kazao da je nedavno zatvoren javni poziv "On-grid i off-grid fotonaponski sistemi" kojim je subvencija za ugradnju fotonaponskih panela ponuđena i stanovnicima iz područja Crne Gore koja nijesu pokrivena elektrodistributivnom mrežom.
U partnerstvu sa EPCG učestvujemo u projektu "Solari 3000+ i Solari 500+", koji je jedan od ključnih projekata u ovoj godini i trenutno je u finalnoj fazi razrade, a Eko-fond učestvuje sa 20 odsto subvencije - naveo je direktor Boljević.
Govoreći o međunarodnoj saradnji, direktor Boljević je rekao da je Eko-fond aktivnosti usmjerio ka Zelenom klimatskom fondu i Svjetskoj banci, ali da su procesi i procedure za povlačenje sredstava iz tih institucija komplikovani i vrijeme potrebno za njihovo dobijanje je 18, odnosno 24 mjeseca.
-Mi smo u procesu odobrenja aplikacije i prvi projekti će se odnositi na institucionalno i kadrovsko jačanje Eko-fonda - naveo je Boljević.
Pomoćnik izvršnog direktora Eko-fonda Nemanja Peković istakao je da su, kada je riječ o planiranju energetske politike, veoma važne sve obaveze koje proizilaze iz procesa pregovora za pristupanje Evropskoj uniji. On je, između ostalog, govorio o projektima koje je Eko-fond do sada uspješno realizovao.
Rukovoditeljka službe za razvoj i implementaciju međunarodnih i partnerskih odnosa, Jovana Daković, kazala je da je Eko-fond u saradnji sa resornim ministarstvom pokrenuo inicijativu prema Zelenom klimatskom fondu za dobijanje akreditacije koja će omogućiti pristup ka međunarodnom fondu za povlačenje sredstava za finansiranje projekata u oblasti životne sredine i energetske efikasnosti. Navela je i koji su osnovni ciljevi i zadaci Službe za razvoj i implementaciju međunarodnih i partnerskih odnosa u Eko-fondu.
-Jačanje, posredovanje, uspostavljanje i razvijanje partnerskih odnosa sa međunarodnim institucijama, organizacijama i fondovima. Otvaranje mogućnosti učešća u međunarodnim programima. Prepoznavanje potreba i prioritetnih aktivnosti od obostranog interesa. Identifikovanje i usaglašavanje potencijalnih projekata. Izgradnja i usavršavanje kadrovskog kapaciteta Eko-fonda kroz projekte međunarodne i partnerske saradnje. Osiguravanje održivog izvora finansiranja kroz kanale međunarodne i partnerske saradnje - kazala je Daković.
Rukovoditeljka službe za projekte energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, Lidija Škatarić, podsjetila je da se Crna Gora, kao članica energetske zajednice, obavezala Pariskim sporazumom da će smanjiti emisiju gasova sa efektom staklene bašte u iznosu od 35 odsto u odnosu na 1990. godinu.
-Ka ostvarivanju ciljeva akcionog plana za sprovođenje Sofijske dekleracije o Zelenoj agendi za zapadni Balkan 2021-2030 prepoznat je nastavak podsticaja sa aktivnostima na povećanju i diverzifikaciji udjela energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije, kreiranje i sprovođenje ekonomski održivih progama podrške i podsticajima za sopstvenu potrošnju energije iz obnovljivih izvora, kao i ostvarivanje ciljeva energetske efikasnosti, uključujući i ekstenzivnu obnovu zgrada, koju takođe treba nastaviti sistematično i ubrzanim tempom - kazala je Škatarić.
-Bez obezbijeđenog stabilnog dugoročnog izvora finansiranja nema ulaganja u životnu sredinu…….. osnivanjem Eko-fonda doprinjelo se izdvajanju sredstava za zaštitu životne sredine na nacionalnom nivou međutim za postizanje globalnih ciljeva postavljenih Evropskim zelenim planom i Agendom za Zapadni Balkan biće neophodno da EU pojača i intenzivira svoje angažovanje na svim nivoima radi pružanja podrške političkim, ekološkim, ekonomskim i društvenim transformacijama u region kroz zajedničko planiranje, pripremu i sprovođenje projekata - zaključila je rukovoditeljka Službe za projekte zaštite životne sredine i klimatske promjene dr Ana Pavićević.